Trodimenzionalni športaš
Bog je zaintresiran za tebe kao osobu. On želi da koristiš mentalne
i fizičke sposobnosti koje ti je dao, ali što je daleko važnije, on te želi
poznavati osobno. Bog želi biti uključen u svako područje tvog života,
uključujući i šport.
FIZIČKA PREPREKA
Ograničeni talent
Nismo svi stvoreni s istim fizičkim sposobnostima. Neki su od nas po prirodi
krupniji, brži ili snažniji. Osim toga, postoje i stvari koje neki smatraju fizičkim
nedostacima. Prečesto športaši odustaju od nastojanja da napreduju zbog toga što
ne vjeruju u vlastite mogućnosti.
Većina ljudi nikada neće postati nacionalni prvaci ili svjetski rekorderi, ali će se
potpuni športaš truditi iskoristiti na najbolji način svoje športske mogućnosti.
Prema Postanku 1:27,31; što Biblija govori o tebi?
Kada shvatimo kako naši talenti i darovi dolaze od Boga, uočavamo da je problem
u našoj spremnosti da ih prihvatimo i razvijemo.
Pročitaj Matej 25:14-30. Koliko je talenata gospodar povjerio svakome od trojice sluga?
Jednostavno rečeno, ne radi se o tome koliko talenata posjeduješ, već o tome kako
Razvijaš i ulažeš ono što imaš. Nećeš znati koliko možeš postići ako se ne potrudiš
da dosegneš svoje maksimalne mogućnosti.
Loša kondicija
Bez obzira na to kojim se športom baviš, u koliko želiš doseći svoj maksimalni
potencijal, moraš posjedovati predanost treningu.
Ne možeš očekivati da će ti Bog dati čudesne pobjede samo zato jer si kršćanin,
dok se ti odmaraš i ne radiš ništa. Bog je postavio općenite prirodne zakone koji se
odnose na sve ljude podjednako. Biblija kaže u Mateju 5:45; "On čini da njegovo
sunce izlazi nad zlima i dobrima, i da kiša pada pravednima i nepravednima."
Jedan od tih zakona - koji se zasigurno odnosi na športaše - je i činjenica da se do
vrhunske fizičke spremnosti dolazi jedino napornim treingom.
Drugim riječima, športaš ne može očekivati od Boga da ga oslobodi fizičkih priprema
samo zbog toga što je kršćanin. Postati potpun športaš zahtijeva predanost velikim
fizičkim, mentalnim i emotivnim naporima koji često dovode do boli, umora ili
osjećaja nelagode. Biblija nudi naputke koji nas mogu potaknuti na dobru fizičku pripremu.
Pročitaj I Korinćanima 6:15-19. Je li naše tijelo važno za Boga?
Zbog čega je, ili zbog čega nije?
Na koji način se slijedeći stihovi odnose prema tom principu? Izreke 13:4; 14:23; 20:4
Kao športaši, mi proslavljamo Boga razvijajući svoje tijelo do njegovih maksimalnih
mogućnosti. To zahtijeva odgovarajuću ishranu, odmor i kondicioni trening.
Ispunjenje ovih potreba trebao bi biti prioritet svakog čovjeka - posebice onog koji želi
biti potpuni športaš.
Bol
Postizanje potpunog učinka često uključuje probijanje onog što mnogi športaši
nazivaju "preprekom boli". Tijekom vježbanja ili natjecanja vjerojatno si iskusio
prepreku boli - u trenicima kada snažna bol i iscrpljenost tvoga tijela viču "Stani! Stani!"
Pročitaj I Korinćanima 9:24-27. Što misliš, koje je značenje riječi:
"Ja bijem svoje tijelo i vučem ga kao roba"?
Športaš mora naučiti kako se nositi s boli i umorom u koliko želi doseći svoje
maksimalne mogućnosti. Oba faktora utječu i na trening i na natjecanje. Hoćeš li
ih pobijediti, ili ćeš dopustiti da oni pobijede tebe?
Bivši olimpijski plivački trener Dick Jochums kaže: "Mogućnosti olimpijskog plivača
ostvaruju se treningom i ničim drugim. On mora posjedovati sposobnost da ustrajno pliva
svaki dan, da ne popušta zbog boli, da prebrodi periode
usporenog napredovanja, i da u svemu tome uživa.
MENTALNE PREPREKE
Dosizanje tvojih maksimalnih športskih mogućnosti zahtijeva više od uvježbanog tijela.
Ono zahtijeva pripremu, razvoj i upravljanje uma. Bog nas je stvorio na takav
način da naša fizička i mentalna dimenzija djeluju zajedno. Oštar mentalni stav često
može nadoknaditi ograničene tjelesne sposobnosti i pogurnuti nas prema izvrsnim
rezultatima na natjecanjima. Vrijedi i obrnuto, naš um može potkopati naš fizički
potencijal. U športu nema ničeg žalosnijeg od športaša s velikim mogućnostima koji
ne uspijeva zbog lošeg mentalnog stava. Rečeno je: "Pobjeđivanje se sastoji od
90% mentalnog i 10% fizičkog napora, a trening se sastoji od 90% fizičkog i
10% mentalnog napora. Prepreke su uvijek psihološke i na natjecanjima i na treningu."
Mentalne prepreke imaju razne oblike, ali su sve jednako štetne po učinak.
Ispitaj samog sebe:
* Zabušavaš li ikada na treninzima ako si siguran u svoje učešće u timu/vrsti?
* Duriš li se kada te trener isključi iz igre?
* Paralizira li te krajnja napetost u trenucima žestoke borbe?
* Jesi li obeshrabren na dulje vrijeme kada doživiš poraz u natjecanju u kojem
si se zaista trudio?
Ako proživljavaš bilo koje od navedenih iskustava to može biti ukazatelj mentalne
prepreke koja će ograničiti tvoj uspijeh.
Zaokupljenost samim sobom
Najveći problemi u mentalnom stavu obično nastupaju onda kad je športaš egocentričan
u svom mišljenju. Misli poput ovih: "moja" statistika, "moj" tim, "moja" prilika;
obuzimaju takvog čovjeka. Takva usredotočenost na "sebe" može imati vrlo štetan učinak.
** Uobraženost kao posljedica dobrog učinka može dovesti do samozadovoljstva,
zbog čega športaš može "popustiti", prestati težiti za odličnošću, pa čak izgubiti
natjecateljski žar kojeg sada posjeduje.
** Samooptuživanje kao posljedica poraza može donijeti obeshrabrenje.
Takvom športašu koji hoda pognute glave nedostaje polet neophodan za trening
i natjecanje. On ubrzo biva uhvaćen u začarani krug neuspjeha, obeshrabrenja
i daljnjeg neuspjeha.
** Samopromicanje može dovesti do toga da su njegovi ciljevi u suprotnosti s ciljevima
tima, te ga, na kraju, odvajaju od resursa i poticaja kojeg mu tim može pružiti.
Pročitaj I Petrovu 5:5-7. Kakav je Božji stav o egocentričnom stavu i kako se on
odnosi na tebe osobno? Što poslanica Filipljanima 2:3-4 kaže o egocentričnom stavu
i njegovm utjecaju na odnose s drugim ljudima?
Postoji alternativa egocentričnom stavu i njegovim posljedicama. Usmjeri svoju pažnju
od sebe na slavu Božju. Nastoj pokazati one sposobnosti koje ti Bog daje.
S ovakvim stavom na pameti, uobraženost neće nadvladati tobom nakon uspjeha - jer
ćeš sve zasluge predati Bogu, kao što to on i zaslužuje. Slično tome, poraz te neće baciti
u obeshrabrenje ako si učino sve što si mogao koristeći talent kojeg ti je Bog dao.
Također ćeš požnjeti dobrobit od zajedničkog rada s tvojim trenerima i drugim
članovima tvog tima, kako biste ostvarili zajednički cilj.
Strah
Strah je česta pojava. Osjećaj pritiska u grudima. Napetost mišića. Ubrzano disanje.
Znojni dlanovi. Športaš osjeća užasan strah koji je daleko više od treme pred utakmicu.
To može biti strah od neuspjeha, strah od ozljede, strah od neugodnosti. Svaki strah
od nepoznatog može se suprotstaviti mentalnoj pribranosti i emotivnoj spremnosti,
preprečujući put do ostvarenja športskih mogućnosti.
Što Psalam 46:1-4 kaže o Božjoj uključenosti u naš život?
Pretpostavimo da si poveo prijatelja u kino, na film kojeg si već gledao. U pola filma,
okreneš se prema svom prijatelju koji se grčevito drži za sjedalo, napet zbog neprilika
u koje je upao glavni junak. Ti si opušten i smiješiš se, potpuno si smiren.
Vidio si kraj, znaš da će i nakon odjavne špice glavni junak preživjeti.
Na isti način, Bog nas pozna u potpunosti - uključujući i "Kraj" - i on brine za nas.
Iako su nam ishodi ili okolnosti svakodnevnih događaja nepoznati, možemo biti smireni
znajući da nam on želi najbolje.
Pročitaj Izreke 3:5-6. Na što se trebamo usredotočiti usred nepoznatih okolnosti?
Kako pisac Psalma 56:3-4 odgovara na strah?
Uoči da on ne kaže kako se nikada nije bojao, već je odlučio zamijeniti svoj strah
pouzdanjem u Boga. Nitko ne može jamčiti da nećemo iskusiti poraz, ozljedu ili
neugodnost. Pa ipak, možeš se pouzdati u to da te Bog poznaje, brine za tebe i želi ti
najbolje u životu.
Opterećen um
Često postanemo opterećeni svakodnevnim problemima i okolnostima.
Prirodno je razmišljati o nepovezanim stvarima za vrijeme rutinskih i dugotrajnih
treninga, kao i za vrijeme športskih natjecanja. Veliki ispiti. Izlazak s djevojkom.
Problemi u obitelji. Osobni problemi. Sva sila problema može se okomiti na tvoj
um i opterećivati ga. Kao rezultat toga tvoja duša postaje teška, ne možeš se
usredotočiti na ono što radiš i tvoja težnja za športskom odličnošću je osujećena.
Pričitaj Propovjednik 9:10. Kakve nam se upute daju u svezi posla kojeg obavljamo?
Usredotoči se na zadatak koji je pred tobom. Odbaci sve što te ometa. Ovo uključuje i
rješavanje problema koji nas opterećuju, a to je nešto što moraš učiniti izvan treninga.
Nemoj to odgađati i ne dopusti da se problemi gomilaju.
Pročitaj Matej 6:25-27. Kakve nam se upute daju u tom odlomku?
Bog želi da iznesemo pred njega sve probleme koji nas opterećuju.
Znaj da smo njemu dragocjeni i da on brine za nas. Kada nam je duša smirena,
slobodno se možemo usredotočiti na zadatak koji je pred nama.
Zavist, ljubomora, ogorčenje
Priroda športa je takva da često zahtijeva natjecanje za položaj, startnu poziciju
ili učešće u timu, među članovima tima. Često se, međutim, duh zdravog takmičenja
pretvori u nešto daleko ružnije. Strasti se razbuktaju. Ružne riječi lete.
Zauzimaju se strane u sukobu. Tim postaje rascjepkan. Zavist, ljubomora ili ogorčenje
skreću napore koji bi se inače uložili u postizanje kvalitete. Nije moguće ostavriti
maksimalne mogućnosti kad vlada podijeljenost u timu.
Pročitaj Izreke 14:30. Koje su stvari suprotstavljene u tom odlomku?
Kakav je učinak svake od njih?
Ovakav stav pogađa nas osobno. Umjesto da se pomirimo s postojećim prilikama
- pokušavajući ostvariti vlastite ciljeve - rasipamo svoju energiju.
Ovakav stav pogađa i druge, prvenstveno kroz naš govor - kroz ono što govorimo
"njima" i "o njima". Pročitaj Izreke 12:18 i 13:3. Koje su stvari suprotstavljene u tom
odlomku? Kakav je učinak svake od njih?
Bog želi da naše riječi izgrađuju, a ne da obaraju druge ljude.
Potpuni športaš mora preispitati svoje stavove i ograničiti svoj govor tako da on bude
poticajan.
Sažetak
Športašev um može ga voditi ili ometati na njegovom putu prema odličnosti.
Okolnosti mogu donijeti mentalne prepreke, ali će potpuni športaš tada odlučiti
odgovoriti u skladu s Božjim naputcima i na taj način ustrajati u nastojanju da ostvari
svoje športske mogućnosti.
DUHOVNA PREPREKA
Kad govorimo o potpunom športašu, to ukjučuje fizičku i mentalnu dimenziju.
Svaki se športaš mora osobno pobrinuti za ta područja svog života. No, postoji još
jedna dimenzija o kojoj se mora razmisliti - duhovna dimenzija.
Svi se rađamo s tijelom i umom, i sve dok ne upoznamo Boga kroz osoban odnos
s njim, mi djelujemo samo u dvije dimenzije.
Kao što smo vidjeli u predhodnim tekstovima, fizičke i mentalne prepreke mogu se
nadvladati teškim radom, disciplinom i ustrajnošću. Međutim, u duhovnoj
dimenziji postoji prepreka koju nikako ne možemo nadvladati svojim vlastitim naporima.
Kako bismo nadvladali i ovu prepreku u tome da postanemo potpuni športaš, moramo
prvo razumjeti neke vrlo važne principe.
Prvi princip kaže:
da te Bog ljubi i da te je stvorio kako bi ga osobno poznavao.
Koliko nas Bog ljubi, prema Ivanovom evanđelju 3:16?
Prema Ivanovom evanđelju 17:3, kako Isus definira vječni život?
Nažalost, većina ljudi nije iskusila Božju ljubav, niti vječni život kojeg on nudi.
Drugi princip kaže:
da je grijeh (ljudski stav aktivne pobune ili pasivne
ravnodušnosti prema Bogu) prepreka koja je odvojila čovjeka od Boga.
Iako većina ljudi povezuje riječ "grijeh" s religijom, ona je zapravo športski izraz.
Ta se riječ koristila na drevnim Olimpijskim igrama u streličarstvu, kako bi se opisala
udaljenost za koju je strijelac promašio središte mete. Kasnije se ta riječ počela koristiti
kako bi se opisala činjenica da mi, kao nesavršena ljudska bića, promašujemo metu
Božje svetosti i savršenstva. To znači slijedeće: budući da smo promašili Božje norme,
mi smo odvojeni od njega i ne možemo ga upoznati kroz osoban odnos s njim.
Za športaša, ova odvojenost od Boga spriječava njega/nju da se natječe kao
potpuni športaš. No, što je daleko važnije, to znači da on propušta iskusiti Božju ljubav
i njegovo rješenje za vječni život! Koliko ljudi je "promašilo metu" Božjih normi,
prema poslanici Rimljanima 3:23?
Što nam Poslanica Rimljanima 6:23 govori o posljedicama, ili plaći ljudskog grijeha?
To postavlja problem: S jedne strane Bog nas ljubi i želi da ga osobno poznajemo;
s druge strane, odvojeni smo od njega zbog svog grijeha.
Treći princip:
objašnjava rješenje ovog problema. On kaže da je Isus Krist jedino
rješenje za ljudski grijeh. Jedino kroz njega možemo upoznati Boga osobno i
iskusiti njegovu ljubav. Što je, prema Poslanici Rimljanima 5:8, Bog učinio za nas?
Zašto je Isus morao umrijeti? (Rimljanima 6:23)
Što je Isus učinio, prema I Korinćanima 15:3-6?
Tko je, prema Isusovim riječima, jedini put do Boga? (Ivan 14:6)
Ovo su prilike s kakvima se svi suočavamo. Zbog svoje velike ljubavi prema nama
Isus Krist je platio (kaznu) za naše grijehe svojom smrću na križu, a svojim
uskrsnućem nam je omogućio da živimo Novim životom.
Hoćemo li prihvatiti plaću koju je dao Isus Krist, ili ćemo platiti sami?
Plaćamo li sami, suočavamo se s neumitnim vječnim odvojenjem od živoga Boga -
to je uistinu zastrašujuća misao.
Iako velik broj ljudi pozna i razumije ta prva tri principa,
Četvrti princip
objašnjava da moramo osobno prihvatiti Isusa Krista
kao Spasitelja i Gospodina; tada možemo poznavati Boga osobno i iskusiti njegovu
ljubav. Da bi postali Božje dijete, što moramo učiniti? (Ivan 1:12)
Što prema Bibliji mi možemo učiniti kako bi zaradili Božju ljubav? (Efežanima 2:8,9)
Isus je rekao u otkrivenju 3:20: "Evo stojim na vratima i kucam, ako tko čuje moj
glas i otvori vrata ući ću k njemu." Ova vrata predstavljaju vrata našeg srca, a o tome
što ćemo učiniti s tim vratima ovisi čitava vječna budućnost.
Prema metafori koju nalazimo u Otkrivenju 3:20…
…što trebamo mi učiniti?
…što Isus Krist obećava da će učiniti ako mi otvorimo vrata?
Prihvaćanje Isusa Krista kao osobnog Spasitelja i Gospodina uključuje okretanje od sebe
k Bogu (pokajanje) i pouzdavanje u njegovo obećanje da će ući u naš život da bi nam
oprostio grijehe i učinio nas onakvim ljudima kakvim želi. Nije dovoljno samo se
intelektualno složiti s činjenicom da je Isus Krist Božji Sin i da je umro na križu
za naše grijehe. Nije dovoljno niti proživjeti nekakvo emotivno iskustvo.
Isusa Krista prihvaćamo po vjeri, odlukom svoje volje.
|