MENZA: VoDić za pReŽIVljVanJe

autor: Branimir Dolibasić, dipl.ing.prehrane

Stojite u redu za jelo u studentskoj menzi. Isključimo li svih ostalih milion razloga zašto ste tamo (a niste se došli upoznati s kuharima...) i onaj plus jedan da ste gladni, ostavimo samo jedan. Usli ste da bi jeli. Postavimo sada stvari ovako, kada prolazite pored blagajne, gdje vas olakšaju za zanemarivu svotu, recimo da vas zaustavi prehrambena policija. Ukoliko niste uradili ono zbog čega ste ušli u red, vrate vas natrag, još jedan krug, šansa da popunite sve manjke koje ste zaboravili unijeti obrokom (očarani predivnim izgledom, mirodijama i izobiljem izbora hrane zapanjeni.... ne pali kod takvih policajaca). Koliko bi krugova uradili u jednom danu, uzmemo li teoretski da ste doručkovali, ručali i večerali u menzi?

Ukoliko je vaš odgovor - nula, pročitajte ovaj tekst ispočetka i odmaknite se za dodanu vrijednost nosa od ekrana, Pinokio. Ako imate mali broj krugova, saznajte zašto ste tako brzi, moćni i pobjednici, a ukoliko mislite da imate veliki broj i da ste osuđeni da trčite maraton, saznajte ovdje kako se možete prebaciti u kraće discipline. Zašto da trčim kraće discipline? Pa, brže ste na cilju.

Studiranje je zapravo vrlo naporna i složena aktivnost koja za redovite studente postavlja složene prehrambene zahtjeve energije, vitamina i minerala, gradivnih tvari i vode poput svakog drugog posla ili umno/fizičkog opterećenja. Želite li manje umora, uštedjeti na vremenu oporavka od težih ispita ili predavanja, što znači i više slobodnog vremena, dajte vašem tijelu dovoljno navedenih tvari kako bi sve ciljeve koje mu zadajete moglo ispuniti.

Evo nekoliko savjeta kako, zašto, što i kada jesti. Osnovna ideja je da imate 24 satni dan (fanove Nikole Tesle, molim za kompromis ovdje....) i radnih (idealnih) 16 sati i 8 sati odmora, podijelite potrebnu energiju na razumne obroke. Idealni rezultat je 5 obroka - otprilike svakih tri sata po jedan. Osnovni dnevni cilj je da zadovoljite energetske potrebe unosom dovoljnog broja kalorija, prosto rečeno. Dugoročniji je cilj da unosite pravilan omjer ugljikohidrata, masti i proteina, te potrebne količine vitamina, minerala i vode. On se odnosi na tjedne i mjesece prehrane, održavanje idealne tjelesne mase i prevenciju bolesti koje dolaze od deficita pojedinih hranjiva.

Sve što vam treba za jedan obrok, vjerovali ili ne, naći ćete u studentskoj menzi. Sve što eini vaše dnevne potrebe (duhovne, socijalne i druge neprehrambene....) možda nećete naći u menzi, pa stoga nađite načina da ishranite svoje tijelo potrebnim hranjivima. U jednom obroku u menzi morate zadovoljiti unos energije i proteina, a nastojte ne ignorirati vitamine i minerale. Birajte namirnice, raznolikost je zakon koji će vam osigurati da iz više izvora nećete biti zakinuti za sve potrebno, jednoličnost možda daje sigurnost okusa, ali ne poznajete li Harrya Pottera osobno, nećete moći izvući potrebnih, recimo, trideset sastojaka iz tri namirnice koje sadrže njih 15. Dakle, ako ste jeli hrenovke i jaja za doručak, nemojte ih jesti i za večeru ako vam se nudi izbor. Ne obazirite se na miligramski precizne sastave namirnica, prakticirajte raznolikost i imat ćete dovoljan garant da nećete ostati bez svega potrebnog za uspješno, brzo i bezbolno studiranje. Uhvatili ste nit ovdje, ali nisu vam sasvim jasni odnosi i potrebne količine, te što je vitamin a što nije... Nastojte svaki dan pojesti barem po jednu iz svake od pet osnovnih skupina namirnica

1)mlijeko i mliječni proizvodi
2)sjemenke, orasi, masti i ulja
3)žitarice
4)meso i riba
5)voće

Steknite ili učvrstite zdrave prehrambene navike i uravoteženu ishranu za vrijeme studiranja. To je idealno vrijeme za izgradnju i uvođenje novih okusa i namirnica. Ne izbjegavajte zdrave masti (orašasti plodovi, sjemenke lana, sezama, suncokreta i sl., kokos, kikiriki) ali ne pretjerujte s njihovim unosom jer su bogate na kalorijama. Reducirajte ako unosite previše, ali svakako disciplinirajte unos šećera, poglavito saharoze.

Nemojte jesti samo rafinirane žitarice od bijeloga brašna, barem kombinirajte sa integralnim ili cjelovitim žitaricama (pahuljice, muesli, kase...). Ne morate jesti meso baš svaki od 365 dana u godini, ukoliko ste ga sasma izbacili iz prehrane budite svjesni da ga morate nadomjestiti mahunarkama, sjemenkama, orasima i integralnim žitaricama.

Da!!! svi vitamini (A, B1, B2, B3, B5, B6, B12, folat, C, D, E, biotin, K) i baš svi minerali (kalcij, cink, kalij, natrij, magnezij, fosfor, željezo, fluor, kobalt, mangan, bakar, jod, selen) vam treba baš svaki dan i svih 8 esencijalnih +12 amino kiselina, i sve tri esencijalne masne kiseline (linolna, linolenska i oleinska) i barem 2 litre vode svaki dan.

Zašto baš svi sastojci.... uzmimo ovaj primjer. Sagradili ste kuću ali ste odlučili da vam ne trebaju prozori. Nestane vam struje, oblačna noć je a nemate šibica i baš morate pročitati nešto kako biste preživjeli.... prevedemo li to, ne možete otići kod susjeda i pozajmiti neku od tih esencijalnih stvari iz njegovog organizma jer niste vampir.... slika postaje jasnija....

NAPOMENA (Čokoladu i pivo smo radi nedostatka naučnih dokaza stavili, zasada, kao uvjetno esencijalne namirnice..... )