80/20 = izvrstan (5)
autor: Steve Douglass
Biste li se htjeli bolje zabavljati na fakultetu? Želite li dobijati bolje ocjene? Vjerojatno mogu pogoditi vaš odgovor na oba ova pitanja. Tko ne bi želio i jedno i drugo? Problem je što studenti često pogrešno vjeruju da se ove dvije stvari međusobno isključuju - odnosno ne možete imati i ovce i novce. Ja se s tim ne slažem. Jamčim vam da ćete ako primijenite ove jednostavne principe imati i jedno i drugo. Naučite kako postati ono što ja zovem Student 80/20.
Tajna: Pravilo 80/20
Vjerujem da postoji ograničen broj važnih vještina koje su potrebne za uspjeh na fakultetu. Ja to zovem Pravilom 80/20. Dok sam bio na fakultetu ocjenjivao sam rezultate svojih aktivnosti. Otkrio sam da je oko 80 posto mojih rezultata dolazilo od oko 20 posto mojih aktivnosti. Ostalih 80 posto mojih aktivnosti doprinosilo je samo oko 20 posto mojim rezultatima u učenju i ocjenama.
Prvi je princip raditi pametnije, a ne više. Trik je u tome da naučite pravih 20 posto. To ne znači da ćete raditi 80 posto manje. Predlažem vam da se koncentrirate više na onih 20 posto aktivnosti koje će vam donijeti najviše dobiti. Izbacite neke od neproduktivnih aktivnosti u procesu učenja i usredotočite se na one koje su produktivne. Učinite to i učit ćete manje, a dobijat ćete bolje ocjene.
Drugi je princip uvijek ići na predavanja. Zvuči jednostavno? Postoji snažna veza između studenata koji ne idu na predavanja i onih koji odustaju od fakulteta. Ići na predavanja je najbolji način za naučiti što trebate znati, što će profesor pitati na ispitu i što se od vas očekuje da napravite za zadaću.
Treći je princip odrediti ciljeve svakog kolegija. Najveća pogreška koju studenti rade je da ne znaju što trebaju naučiti za pojedine ispite. Rijetko ćete cilj kolegija otkriti čitajući priručnik. Obično ga profesor otkrije na predavanju, najčešće tijekom prvog tjedna. Poznavanjem ciljeva kolegija dobit ćete podlogu za učenje za cijeli semestar.
Ponovimo. Student 80/20 naučio je raditi pametnije, a ne samo više. On ili ona su naučili nekoliko bitnih principa za uspjeh na fakultetu i marljivo ih primjenjuju. Student 80/20 ide na svako predavanje i uči ciljeve kolegija tijekom prvog tjedna predavanja.
Slušajte s agresivnošću 80/20
Prvo, trebate dobro paziti. Tajna agresivnog slušanja je da vam um bude poput radara. Pažljivi ste, znatiželjni i svjesni onoga što je rečeno i što se događa oko vas.
Drugo, trebate postavljati pitanja. Stalno se pitajte, "Je li ovo važno? Kako se ovo uklapa u cilj? Trebam li ići dublje?"
Treće, trebate se usredotočiti. Kad odlučite da je nešto vrijedno daljnje pozornosti, usredotočite se na to. Zabilježite to i potcrtajte.
Konačno, često trebate razjašnjavati stvari. Iako govorimo o agresivnom slušanju, možda ćete trebati upotrijebiti i svoja usta. Postavljajte pitanja kako biste razjasnili nejasnoće. Pažljivo istražujte temu kako bi ste je u potpunosti razumjeli.
Ispravno pisanje seminarskih radova
Jednako kako trebate na predavanjima agresivno slušati, trebate agresivno i čitati. Pročitajte što piše na koricama knjige, sadržaj i predgovor ili uvod kako biste dobili ideju o knjizi. Ovi će vam savjeti pomoći odrediti svrhu knjige. Zapitajte se što je važno? Kako se ovo poglavlje odnosi na opću svrhu knjige? Vodi li ovaj slučaj u drugom smjeru ili je ključan za zaplet ili tezu? Je li ovaj lik važan ili se samo pojavljuje nakratko? Potcrtajte ključne dijelove poglavlja ili teksta. Stavite zvjezdicu ili strelicu pokraj ključnih točaka. Koncentrirajte se na one dijelove koji će vam donijeti najviše koristi u razumijevanju predavanja, u referatima i na ispitu.
Potražite informacije osim onih u knjizi, kao što su činjenice ili događajji koji vam daju povijesni kontekst knjige. Odaberite nepoznate riječi i potražite ih u rječniku. Možete i pripremiti neka pitanja za predavanje.
Gdje je zabava?
Dosad vjerojatno već pitate kad počinje zabava. Drago mi je da ste pitali. Evo jedan način da u svoje učenje uključite zabavu. Postavite cilj da dovršite čitanje određenog dijela ili riješite određeni broj zadataka. Kad ste ostvarili cilj nagradite se tako što ćete napraviti pauzu ili nešto u čemu uživate. Kad ja dovršim zadatak, nekad odem na kavu, pročitam novine ili se prošetam. Možda ćete htjeti popričati s prijateljem, poslati nekome e-mail ili slušati glazbu. Pauze ne moraju biti duge; obično bi 10 ili 15 minuta moralo biti dovoljno da se osvježite.
Voljeti ono što radite
Jedna stvar koju sam vam obećao je da ćete se više zabavljati. Primjenjujući Pravilo 80/20 prednost dajete aktivnostima koje obećavaju najviše koristi. To često oslobađa više vremena u kojem možete raditi stvari u kojima uživate. Ali ponekad je nemoguće izbjeći aktivnost koju ne želimo napraviti. Ne bi li bilo sjajno kad bismo naučili voljeti i te stvari?
Sjetite se zašto radite to što radite. Ovo će vam pomoći da se motivirate. Često pomaže angažirati prijatelja. Kad god je moguće, radite stvari koje ne volite s nekim tko vam je drag. Na primjer, želite biti u formi, ali ne volite vježbati? Nađite prijatelja koji će s vama raditi trbušnjake. Želite li izgubiti par kilograma? Nađite prijatelja koji će vas ohrabrivati da jedete zdraviju hranu.
Jedna stvar koja mi se ne sviđa u mom poslu je zvati ljude telefonom, iako to moram raditi jako često. Ono što je obeshrabrujuće je da mi se čini da nikad ne napredujem, jer se telefonski pozivi koje moram obaviti čine jednostavno beskonačnima.
Tako sam od toga počeo raditi igru. Na papiru sam obilježavao svaki put kad bih birao neki broj. Nije bilo bitno je li linija bila zauzeta ili je bio krivi broj. Igra je bila u tome da vidim koliko poziva dnevno mogu obaviti. Osobni mi je rekord 64. Onih dana kad imam jako puno posla i prijeđem 50 poziva, počnem se pitati mogu li oboriti rekord. Možda to zvuči glupo, ali mi telefonske pozive čini ugodnijima, jer imam opipljiv dokaz koliko sam poziva obavio.
Nositi se s tjeskobom
Govorili smo o tome kako biti Student 80/20 i odrediti ciljeve, agresivno slušati, čitati i praviti dobre bilješke. Nekad sam mislio da je dobro obavljanje ovih stvari bilo izvor moje sreće. Kad sam upisao fakultet, cilj mi je bio da budem dobar student. Izabrali su me za potpredsjednika studentskog vijeća. Imao sam izvrsne ocjene i dobio sam nagradu za iznimnog brucoša.
Kad sam postigao taj cilj, postavio sam još i više ciljeve. Postojao je jedan trofej koji je bio najprestižniji na cijelom sveučilištu i ja sam odlučio da ću postati drugi student koji je to osvojio a da nije bio stariji student. Radio sam jako puno. Bio sam uključen u studentsku upravu, igrao košarku, bio aktivan u svom bratstvu i dosta izlazio van. Na kraju druge godine, objavili su da sam dobio nagradu i moji su roditelji došli na ceremoniju.
Nikad neću zaboraviti što mi je prolazilo kroz glavu na dan ceremonije dok sam išao prema podiju uzeti nagradu: "Pa što? Velika stvar!" mislio sam, "Užas! Ako mi čak i u trenutku uspjeha to ne predstavlja nešto veliko, onda će mi život biti jako prazan." Tako sam se počeo pitati, "Koji je izvor zadovoljstva u životu?"
Imao sam uspjeh, ali ne i sreću. Prava tajna sreće ide mnogo dalje od dobivanja dobrih ocjena ili igranja u košarkaškoj reprezentaciji ili osvajanja velike nagrade. I to je povezano s ostatkom moje priče.
Sve je počelo na ljeto poslije moje druge godine na fakultetu. Djevojka s kojom sam izlazio provodila je dosta vremena s grupom kršćana, pa sam i ja bio s njima. Bili su privlačna grupa ljudi koja je igrala odbojku, a koju sam i sam rado igrao.
Ti su mi studenti rekli o osobnom odnosu s Bogom preko Isusa Krista. Govorili su kako ih Bog vodi svaki dan, dajući im mir u teškim okolnostima, dajući im osjećaj postignuća u životu. Živjeli su punim, vrlo poželjnim načinom života. Pokušavao sam pronaći zadovoljstvo postižući različite ciljeve, ali ga nisam nalazio.
Nisam ni uzimao u obzir da mi možda Bog ima nešto reći o tome kako živim svoj život. Nisam bio zadovoljan životom, jer sam vrtio svoj film. Moji su mi prijatelji kršćani rekli da Bog ima plan za moj život, ali nisam znao kakav je taj plan, jer sam bio previše zaposlen trčeći za vlastitim ciljevima. Rekli su mi da Bog takav stav naziva grijehom i da trebam prihvatiti Krista kao Božji lijek za svoj grijeh.
Nekoliko noći poslije, dok sam budan ležao u krevetu, molio sam se: "Bože, trebam Te. Otvaram vrata svog života i primam Isusa Krista kao svog Spasitelja i Gospodina. Hvala Ti što si oprostio moje grijehe. Preuzmi kontrolu nad mojim životom i učini me osobom kakvom želiš da budem. Ne želim nastaviti trčati od jednog cilja ili iskustva do drugog tražeći sreću. Želim da mi daš Svoj smjer i zadovoljstvo kako si ga dao i mojim prijateljima. Amen."
Dakle, nisam odlebdio s kreveta, ali sam se dobro naspavao. Polako, tijekom tjedana koji su slijedili, moj se život počeo mijenjati. Na primjer, počeo sam pokazivati više ljubavi prema roditeljima i više brige za druge, a ne samo za sebe. Ali sam stvarno primijetio promjenu kad sam se vratio na treću godinu fakulteta. U potpunosti sam shvatio da je Bog došao živjeti u meni. Davao mi je snagu da se nosim s okolnostima.
Još je jedna stvar o kojoj bih htio nešto reći - ispiti. Jedan su od neizbježnih aspekata studentskog života koji mnogima uzrokuje stres.
Pripremanje ispita
Prvi je znak problema tijekom pripremanja ispita briga. Briga nam krade energiju, fokus i motivaciju. Kad možemo izbjeći brige ili ih barem kontrolirati, u puno smo boljem položaju za postizanje dobrih rezultata na ispitima. Poznajem tri načina kako se nositi s brigom.
Prvi je eliminirati uzroke. Što uzrokuje vašu tjeskobu dok učite? Prevelika buka? Preselite se na tiše mjesto. Odlaganje obavljanja stvari? Nadoknadite učenje nekoliko noći prije ispita. Na taj način možete ostaviti zadnju noć prije ispita za ponavljanje i dobro se naspavati.
Drugi je način potiskivanje misli. Pretpostavimo da se probudite u tri sata ujutro i brinete se u vezi nekog ispita. Što učiniti? A da se ustanete i učite sat vremena? Možda budete bolje spavali kad se vratite u krevet ako napravite nešto produktivno.
Još je jedan način za istiskivanje negativnih misli raditi nešto fizički. Vježbajte. Prošetajte se ili trčite. Druga je ideja misliti pozitivno. Na primjer, ako se brinem da će u ispitu biti neočekivanih pitanja na koje neću znati odgovoriti. Ali ove misli mogu otjerati ako se podsjetim da sam položio mnogo ispita i da sam se i prije nosio s neočekivanim pitanjima.
Treća je opcija pozabaviti se simptomima. Imati dobar pogled na stvari. Zamislite jedan veliki ispit koji vam donosi najviše tjeskobe. A sad zamislite najgoru stvar koja vam se može dogoditi. Ako ste se pripremili, onda je vjerojatno najgora ocjena koju možete dobiti 3. A ako ste primjenjivali ovo o čemu smo govorili, vjerojatno nećete dobiti ispod 4. Koliko je to loše?
Potpuni student 80/20
Što trebate napraviti kako biste bili student 80/20? Zapamtite pravilo: 80 posto koristi na fakultetu može se ostvariti ako dobro obavljate odgovarajućih 20 posto aktivnosti.
Primjenjujući ovo jednostavno pravilo na svoja predavanja, seminare, ispite i druge dijelove svog života, možete se bolje zabavljati na fakultetu. A tko ne bi želio imati bolje ocjene i više se zabavljati?
© 2001 Steve Douglass. Prilagođeno iz knjige How to Get Better Grades and Have More Fun (Kako imati bolje ocjene i bolje se zabavljati), koju je objavio "Success Factors".
Steve Douglass, pisac i čest govornik na temu vodstva, upravljanja i osobnog razvoja, predsjednik je multinacionalne organizacije s više od 25.000 zaposlenika. Diplomirao je na Massachusetts Institute of Technology i magistrirao na Harvard Graduate School of Business Administration među najboljih 2 posto studenata svoje godine.
|
O NAmA
Imam pitanje.